Najzanimljivije serije u poslednjih 5 godina

Pre desetak godina filmska industrija za kablovske operatere i serijski program još uvek je bila nepobedivi džin. Jedini sigurni finansijski kazan u koji se sliva novac i prave velike karijere, dok se televizija koprcala sa budžetima. Preagresivni komercijalni blokbasterski zahtevi i igranje na sigurno, sa dominatnim fokusom na mlađu publiku bez želje da se promene ciljne grupe i priče koje se pripovedaju, naterao je veliki broj scenarista da se polako, ali sigurno izmigolje iz filmskih kompanija, preusmeravajući profesionalni fokus na televiziju. Sa značajnom kreativnom promenom na televiziji koja počinje da cveta od 2010. godine podudara se i rad striming servisa Netflix. Kako su godine prolazile, film se nije predavao, niti će, ali je u kontekstu popularnost od 2015. godine džin postao ravnopravni borac za sedmu umetnost sa serijama.    

Najkreativnije i najrizičnije ideje na striming servisima (Netflix, Amazon Prime, Hulu) i kablovskim kanalima (FX, HBO, ShowTime) uzele su svoj zamah pre pet godina. Kreatori serija sve manje su bili zainteresovani za linearnu žanrovsku odrednicu, mnogo puta manje ili više uspešno obrađene teme, i umesto uljuljkanih formata započeli su projekte koji se obraćaju specifičnim interesnim nišama. 

Džejn Fonda na pragu devete decenije angažovana je na jednom od najuspešnijih projekata u karijeri u seriji “Grace & Franky” koja se bavi seksualnošću i samoćom u poznoj starosti, što je bilo nezamislivo i nedostižno u ranijim stadijumima Holivuda, glumci koji su dominatno bili angažovani na televiziji postali su podjednako uspešni kao i nosioci velikih filmskih naslova i sve veći broj uspešnih imena iz sfere filma prešao je na striming i kablovsku televiziju. Samo iz jednog razloga – mogu da se bave temama i pričama koje su ranije etiketirane kao nezanimljive publici. 

Kao rezultat dobili smo veliki broj naslova koji odskaču od standardne žanrovske odrednice – triler, drama, komedija, akcija, horor. 

Ovo su neke od narativno najzanimljivijih serija u zlatnoj eri striminga i televizije u poslednjih pet godina. 

NAPOMENA: Lista obuhvata serije koje su se pojavile od 2015. do 2020. godine. Lista ne obuhvata popularne i pozitivno ocenjene naslove sa klasičnijim tipom naracije. Akcenat je na kreativnom mešanju žanrova i ideja. 

Russian Doll

Komedija, drama, triler, misterija, naučna fantastika i egistencijalna kriza. Russian Doll pokriva gotovo svaki žanr kroz priču o Nađi Vulvokov koja neprestano umire na dan rođendanske žurke i vraća se na isto mesto na kojem je zatičemo u prvoj epizodi – u toaletu. U svakom krugu narativ je drugačiji, okolnosti se menjaju, ali i njena percepcija o tragi-komičnom svetu koji je okružuje. 

Suptilno provučena metafora o suicidalnim tendencijama, krivici i egzistencijalnoj krizi jer život nije ispao onako kako je naratorka želela, na crno-komičan način oslikava kako bi život izgledao da mu je data još jedna šansa razbijanjem začaranog kruga modela ponašanja i odluka. 

The Leftovers

Ako ostavimo po strani epsku špicu koja otvara prvu sezonu serije “The Leftovers”, ovaj tvrd i kompleksan HBO-ov orah o mentalnom i porodičnom kolapsu sa kojim se suočavaju akteri nakon fenomena “Departure” u kojem je nestalo 2% svetske populacije (140 miliona ljudi) nije uvek lak za gledanje. 

Njegova depresivna i mračna priroda ne istražuje šta se desilo sa onima koji su nestali, već šta se desilo sa onima koji su ostali na zemlji. Ambiciozan projekat Toma Perota i Dejmona Lindelofa najčešće korača na granici zdravog razuma, praveći komparaciju sa fiktivnim istorijskim pričama koje otvaraju sezonu (žena koja se bori da spasi bebu nakon što ju je ujela zmija i religijska skupna koja iščekuje čudo koje nikako da se dogodi).

“The Leftovers” nije laka zabava, niti žanrovski igrač, i to odmah stavlja do znanja. 

Maniac

Keri Fukunaga, Ema Stoun i Džona Hil. Prvi veliki trojac na striming servisu o najvećoj ljudskoj želji – da bol, bilo koje vrste, nestane. Eksperementalni lek za paranoidnog šizofreničara i granični poremećaj ličnosti otvara vrata mentalnog multiuniverzuma u kojima glavni akteri proživljavaju fantazije koje oslikavaju njihovu ličnost. 


Blago Dedi, pročitaj ⇓

Šta se zaista desilo na kraju serije “Maniac”


Neobičan spoj analize psihološkog profila i satirične komedije o vođi eskperimenta negira da rešenje isključivo leži u terapiji lekovima, već i spoljnim stresorima i okidačima koji mogu da olakšaju već nepodnošljiv život. 

Sharp Objects

Adaptacija romana Džilijen Flin u rediteljskim rukama Žan Marka Valea i glumačkim bravurama Ejmi Adams i Patriše Klarkson zapravo je manje triler, a više porodična i interpersonalna analiza. 

U centru zbivanja, pored neopisivih zločina ubistava maloletnica, počiva disfunkcionalna porodica i majka čije ćerke su refleksija patološkog odgoja. 

“Sharp Objects” kako u romanu, tako i u seriji, je maestralno kopanje po ljudskoj psihi i porivima. Džilijen Flin je priznala da nijedan izdavač inicijalno nije hteo da joj objavi knjigu jer likovi nisu empatični i sistemski su obogaćeni lošim osobinama. 

Love, Death & Robots

Antologijski animirani koncept za odrasle sa 18 kratkih epizoda je demonstracija savremene tehnologije, načina pripovedanja, atmosferskog oblikovanja i nepresušne zabave. 

“Love, death & Robots” pokriva više žanrova i više različitih metoda animacije, ali i načina naracije. Od distopije, komedije, horora, misterije, akcije, pa sve do društveno odgovornih tema i kritike. 

Servant

Em Najt Šamalan (Sixth Sense, Village, Glass, Split, Unbreakable) je čovek koji najviše voli obrt. Nekad mu ide od ruke, nekad i ne baš, ali u “Servant” došao je da potvrdi da je ipak kralj “koji je ovo ******” momenata. 

Vrlo jednostavna premisa o bračnom paru i dadilji koja čuva dete koje nije dete, već lutka. Posle iznenadnog gubtika sina, jedini izlaz iz katatoničnog stanja majke je takozvano “zamensko dete” kao prelazno rešenje za traumu. Situacija se otima kontroli kada nova dadilja stvori bizarnu konekciju sa lutkom prema kojoj se ponaša kao da je živo biće. 


Blago Dedi, pročitaj i ⇓

Kraj serije “Servant”: Šta se kog đavola dogodilo?


“Servant” koja neodovljivo podseća na skandinavske drame je krcata misterijama i neobičnom pozadinskom prošlošću dadilje. Šamalan, kao i obično, izabrao je nešto drugačiji i uvrnutiji pristup horor-misterija žanru stvarajući nepodnošljivu tenziju u domu bračnog para. 

 The OA

Kreatorka i glumica Brit Marling nažalost nikada neće otkriti kako se njena ideja završava jer joj je serija ukinuta posle dve potpuno sulude sezone. Najveće kreativno ludilo u modernoj striming istoriji ima toliko neobičan narativ da ga je nemoguće prepričati. 

Recimo da priča počinje sa devojkom koja se dugo vodila kao nestala. Bila je slepa pre nestanka, ali kad je pronađena progledala je. Paralelne dimenzije, anđeli, demoni, vera u sudbinsku povezanost su samo mali deo najveće serijske slagalice. Uostalom, scena sa oktopusom koji predviđa budućnosti i zabavlja ljude u noćnom klubu je vrhunac psihodelije “The OA”. Iako se serija ima samo dve sezone, finale druge je pristojna uteha jer ne ostavlja baš toliko otvoren kraj, ali tako je kako je. 

Years & Years

Kad je serija nastala u saradnji BBC-a i HBO-a, jasno je da svedočimo nečemu što nije baš tipična serijska tema. 

“Years & Years” prati porodicu iz Mančestera u periodu od 15 godina. Pogled u nestabilnu ekonomsku i društvenu budućnost je neverovatno relevantna i tako blizu od onoga u čemu živimo da je skoro kao predskazanje. 

Fargo

I dok čekamo da se domaći HBO seti da oktupi pravo na četvrtu sezonu serije Fargo, kreator Noa Hauli na temelju istoimenog filma braće Koen iz 1996. godine, napravio je antologijski koncept i priče o najbizarnijim crno-komičnim likovima koji su surovo zarobljeni unutar svojih egocentričnih ideja. 

Od zlobe, zavisti i zajedljivosti u prvoj sezoni, preko malogradske kriminogene frke, pa sve do prevelikih snova koji idu u pogrešnom smeru “Fargo” odbija da prihvati uobičajeni žanrovski okvir i narativ. 

Dark

Najuspešnija nemačka serija na Netflix-u o gradiću Vinden i njenim stanarima kako vreme odmiče menja svoju žanrovsku kožu. Počinje kao nešto što pripada horor sferi da bi se potom pretočio u naučno-fantastični triler, a onda u multidimenzionalnu frku, da bi se sve to na kraju okončalo kičmom serije – žanrovska definicija drame. 

Njena kompleksna, a boga mi i perpleksna priroda može biti jako nezgodna u kasnijim fazama, ali velika ideja počiva na odličnoj egzekuciji narativa koji nije do sada viđen.

 Fleabag

Fibi Voler Bridž u svojoj nagrađivanoj seriji “Fleabag” je apsolutni maestro probijanja četvrtog zida. 

Ono što je “Fleabag” učinilo toliko popularnom i dopadljivom je upotreba ideje i teorije Stanislavskog o četvrtom zidu tj. publici i pristupu glumi. Fibi Voler Bridž direktnim obraćanjem gledaocu otkriva ono što joj u tom trenutku pada na pamet dok sebe ogoljava rečima: “Imam užasan osećaj da sam pohlepna, perverzna, sebična, apatična, cinična i moralno bankrotirana osoba”. 

Umesto povinovanja romantično-komičnom žanru Flibeg ima drugačije misli i život od ostalih serijskih drugara. 

Raised by Wolves

Za razliku od većine aktuelnih naučno-fantastičnih i popularnih konkurenata, “Raised by Wolves” Arona Guzikovskog nije adaptacija ili rimejk već originalna ideja. 


Blago Dedi, pročitaj i 

Šta se zapravo desilo na kraju “Raised by Wolves”?


Iako “Raised by Wolves” nije vrhunac svog multižanrovskog prisustva na striming servisima, mudro koristi biblijske detalje i koncept novog sveta, unutar naučno-fantastične priče nekromenserke, religijske grupe, uništenom svetu i novom početku. 

Unorthodox

Tema koja nije ranije bila prisutna u pop kulturi, niti na komercijalnim strminig servisima prati živote aktera jevrejske religijske zajednice Satmar u Bruklinu. Kultorološki i društveni šok u mini-seriji “Unorthodox” je ono što je izdvaja i čini jedinstvenom. 

Između ostalog serija je pokrenula veliko interesovanje o manjim religijskim zajednicima i kako njihovi sistemi funkcionišu. 

High Maintenance

Priča o dileru marihuane u Njujorku bio bi još jedan narko-kartelski naslov da nema potpuno drugačiji i kreativniji pristup društvenoj temi. 

Umesto kriminalnog miljea, serija u pseudo antologijskom konceptu prati priče klijenata glavnog junaka koji je kao batler koji otvara vrata tuđih živta. Svaka epizoda je fokusirana na nove ljude i njihove svakodnevne životne probleme. “High Maintenance” najčešće se bavi dominatnim problemima generacije koja je rođena krajem sedamdesetih, početkom osamdesetih godina. 

The Boys

“The Boys” je subverzivna stripska adaptacija Derika Robertsona i Garta Enisa. 

Savremeni film i serije opčinjene Marvelom i DC univerzumom u “The Boys” priču o superherojima u okreće naglavačke. 

Vlasnica korporacije “Vought” svoju mnogobrojnu gomilu heroja prodaje gradskim vlastima širom države kako bi zaštitili narod od zlotvora i uz to gradili reputaciju, poput pop zvezda. Ono što narod ne zna je to da većina superheroja je neotesano, sebično, agresivno, sadističko đubre koje samo misli na sebe. Blud i razvrat iza zatvorenih vrata baca drugačije svetlo na njihovo dobročiniteljstvo. Licemerno zavaravanje društva o pravima ljudi, različitosti i mantre da su svi jednaki je politička manipulacija sivim masama kojima se talasa.

Agresivna, eksplicitna i direktna kritika opsednutosti savremene pop kulture superherojima u “The Boys” ima drugačiji ukus – uglavnom krvi.

 The Man in High Castle

Paralelni distopijski univerzum u kojem su Nemci pobedili u Drugom svetskom ratu.

Imperijalistički Japan i nacistička Nemačka stavile su šapu na svetski poredak, ali svet počinje da se suočava sa novim užasom jer se Adolf Hitler sprema za susret sa Kosačem, a njegovi verni saradnici i saučesnici u novom svetskom poretku spremaju teren za još jedan pokolj.

Prošlo je pola veka od romana Filipa Dika na čijem romanu je zasnovana serija, a naš svet nije onakav kakav je opisao u romanu, ali kao i u slučaju Margaret Atvud i “Služavkine priče” postoje neke poveznice i strahovi koji nas obuzimaju kad pomislimo na budućnost. Ako nas je nešto istorija naučila, onda je to da krizne periode obeležavaju desničarske ideje i napad religioznog fanatizma. Možda svet nije postao distopija iz “The Man in the High Castle” ili možda čak i jeste.

Westworld

Kad je u pitanju “Westworld” serija u kasnijim fazama nije uspela da održi premisu koju je inicijalno postavila. Iako je u početku stekla dovoljno široku publiku, kako je vreme odmicalo, bila je sve slabija. 

Međutim, ono u čemu se “Westworld” odlično pokazao, a što je narativno pozajmio od serije “Lost”, je strukutra pripovedanja u prvoj sezoni. Fantastično posložena ideja o zabavnom parku u koji dolaze ljudi da se iživljavaju nad androidima kasnije je poslužila mnogim serijama. Nažalost, trik iz prve sezone nije palio u kasnijim, ali kao neko ko je došao u periodu od 2015. do 2020. godine na male ekrane ostavio je dobar i svakako zanimljiv trag u televizijskom svetu. 

The Handmaid’s Tale

Kao i u slučaju “Westworld”, tako i “Handmaid’s Tale”, koja je zasnovana na romanu kanadske autorke Margaret Atvud, posle prve sezone kola su krenula ozbiljno nizbrdo. 

Sa prvom sezonom i pričom o totalitarnom religijskom distopijskom svetu koji zloupotrebljava plodne žene kao sluškinje bogatašima, serija je dobila kultni status i brojne pop kulturne reference. Kao jedna od intrigantnijih i provokativnijih serija valjano je obeležila kreativno doba u poslednjih pet godina, naročito kad je vizuelno pripovedanje. 

Good Place

Umrli ste i završili u raju, a znali ste da ste bili nepevano đubre. “Good Place” iako je dominatno komedija je satiričan prikaz društva. 

Koncept dobrog i lošeg, priče o arhitekti, drugoj šansi i nesvesnosti koliko ste bili loši, a smatrali ste da ste najbolji. 

The Haunting of Hill House / Bly Manor

I prva i druga sezona serije Majka Flanengena, svaka na svoj način u svom žanrovskom polju temelji se na tragediji. Prva sezona na porodičnoj, a druga na partnersko-emotivnoj. 

Serija koja je zasnovana na čuvenim romanima Širli Džekson i Henrija Džejmsa su nešto drugačiji pristup konceptu horor-misterija žanra. I dok je prva sezona više fokusirana na dramu-horor, druga je na ljubavnu gotsku horor priču, ali ono što im je zajedničko je emotivni aspekt i jak osećaj empatije prema glavnim likovima. U Flanengovom projektu ne postoji nijedan lik koji je negativac, svi su žrtve tragičnih okolnosti. 

Za koncept koji se vodi pod kategorijom horor / gotski-horor žanr, serijal “The Haunting” je pre svega emotivno iskustvo, a tek potom horor, što je nešto što nije ranije bilo prisutno na malim ekranima.  

Najčitanije

Pročitaj još