Film “Ubistvo svetog jelena” je gori od svake grčke tragedije

Filmski vazduh 2017. godine bio je ispunjen umetničkim osvrtom na tragediju. “mother!”, “Get Out”, “It Comes at Night” i “Ghost Story” su na svoj način kopali po mračnim dubinama ljudskog uma i po najskrivenijim delovima duše. Niko se bolje ne razume u tragediju nego Grci, pa zato i nije preterano čudno što je na ovoj oblasti doktorirao reditelj Jorgos Lantimos u poslednjem filmu “The Killing of a Sacred Deer”.
Aristotel je tragediju opisao rečima: “Tragedija je podražavanje ozbiljne i završene radnje koja ima određenu veličinu, govorom koji je otmen i poseban za svaku vrstu u pojedinim delovima, licima koja delaju a ne pripovedaju, a izazivanjem sažaljenja i straha vrši se pročišćavanje takvih afekata”. Kako tvrdi čuveni grčki filozof, tragična radnja se mora naglasiti i mora da se odnosi na nešto univerzalno i na samom kraju ono najbitnije – konačna svrha tragedije je katarza.
Reditelj Jorgos Lantimos ima vrlo jedinstven pristup u radu. Ukoliko se prvi put susrećete sa filmovima grčkog filmskog umetnika, spremite se za hladan tuš.
“The Killing of a Sacred Deer” je hladan kao osveta, sterilan kao bolnica i ima pomirljiv i miran ton, kao i glas lekara koji vam saopštava da ste teško bolesni. Koliko god situacija postajala gadnija i ma koliko god scene izazivale da naglas izgovorite: “Koji je sad ovo ku…”, film će i dalje imati pomirljiv ton jer je tragedija upravo takva – tiha, ledena i bez velike drame.
Film prati priču kardiohirurga Stivena Marfija (Kolin Farel) koji je ostao u kontaktu sa sinom pacijenta koji je njegovom greškom preminuo na operacionom stolu. Njegov patetični pokušaj da ispegla krvavu košulju za čije je fleke sam kriv doneće još veće stradanje. Marfijev sin (Sani Suljic), ćerka (Rafi Kasidi) i supruga (Nikol Kidman) biće predmet nesvakidašnje osvete. Martin, sin preminulog pacijenta, upozoriće Stivena da će osveta zakucati na vrata njegovog doma. Kardiohriurg sa neobičnim seksualnim fetišom i porodičnom dinamikom biće svedok da njegov sin ostaje nepokretan, iako ne postoji nijedan ustanovljen medicinski problem. Martin tvrdi da će Marfijeva cela porodica umreti zbog njegovog greha.
Osnovna premisa priče se oslanja na mit o Ifigeniji i njenom ocu, kralju Agamemnonu. Naime, u toku pripreme za Trojanski rat kralj je slučajno ubio svetog jelena boginje Artemide. Kralj je osetio bes bogova kad je usledila Artemidina osveta. Ona je poslala jake vetrove Agememnonovoj floti i onemogućila njegov dolazak u Troju. Artemida je bila spremna da smiri vetrove, samo pod uslovom da kralj ubije svoju ćerku jer je on odgovoran za smrt svetog jelena koji je pripadao boginji.
Mit o posledicama za postupke, koji mogu biti slučajni ili nenamerni, služi kao bodljikava žica reditelju u okviru koje likovi smeju da se kreću.
Jorgos čiji rad jako podseća na Kjubrikove filmove svaki kadar je iskoristio tako da imate utisak da svetlost dolazi isključivo sa plafona kako bi stvorio osećaj izolacije i klaustrofobije. Kao šlag na torti je dramatična i ne tako često muzička podloga koja će držati napetost da polako mili ispod kože gledaoca.
Kao što rekoh film je hladan kao led. Neobični dijalozi u kojima likovi postavljaju nepristojna pitanja mirnim tonom ili izgovaraju ono što misle je reditljski podsetnik koliko su likovi udaljeni jedni od drugih i koliko im fali ljudskosti i međusobne povezanosti.
Biće veoma neobično gledati Kolina Farela i Nikol Kidman, koji su uradili fantastičan posao, kako se snalaze u ulogama u kakvim ih nismo videli nikad.
“The Killing of a Sacred Deer” je iskustvo, a tek onda film. Iako se vodi kao horor i psihološka drama, u pitanju je klasičan primer nadžanra – film koji koristi više elemenata i kroz simboliku i alegoriju daje publici mogućnost da učestvuje u događanjima filma kako bi dali zaključak o onome što su videli.
Poslednje rediteljsko ostvarenje Jorgsa Lantimosa nije nimalo prijatno. Bićete uznemireni, iznenađeni, pomalo i zagđeni, ali nikako ravnodušni. Kao što je “mother!” protumačen kao pretenciozno umetničko proseravanje, tako i “sveti jelen” može biti nejasan i dalek publici, ali to ga ne čini lošim, naprotiv, čini ga sjajnim i svetlucavim u ledenoj hladnoći koja ga okružuje.
Tekst je originalno objavljen na sajtu NOIZZ

Najčitanije

Pročitaj još