Serija “Mrs America”: Prvo televizijsko zlato 2020.

Ustav kaže da smo svi jednaki. Da li smo? U teoriji da, ali u praksi postoji nevidljivi separator koji pravi veću socijalnu distancu između ljudi nego epidemija izazvana korona virusom. Koncept da nema nikakve razlike između tebe i mene i da važi isti zakon pred bogom i ljudima, poput Sandre Bulok u “Bird Box” zbog poveza preko očiju, ne može da vidi da rođenjem u određenim ekonomskim okolnostima, socijalnom statusu i kulturno privilegovanom okruženju u startu pravi veliku razliku, što nas ne čini jednakim. Zakon je isti za sve i svi smo jednaki, ali nismo. Sva ta ustavom zagarantovana prava sutra bi mogla da nam budu oduzeta, kao u “Handmaid’s Tale” jer smo svi pod kontrolom i sudbina nam je tehnički predodređena kao u “Westworld“. Zato nas treba povremeno podsetiti da razbijanje ustaljene matrice života ne znači propast društva, niti će dovesti do potpune jednakosti među nama, samo će nas možda na neko vreme međusobno pomiriti u nejednakosti, ma koliko god bili različiti i ma koliko god se ne slagali. Serija Dahvi Valer “Mrs America” je maestralan primer specifičnog vremenskog trenutka u Američkoj istoriji koji se može preslikati na bilo koji deo sveta i na bilo koji problem, i zaraćene nejednake strane ako bi saslušale jedna drugu videle bi da svako brani svoje interese i da nijedna se zapravo ne bori za jednakost.

“Mrs America” koncept koji počiva na stvarnim istorijskim događajima sa nekoliko fiktivnih likova i događaja zarad dramaturgije guli nožem po površini vrućeg krompira sedamdesetih godina prošlog veka.

Filis Šlafli (Kejt Blančet) konzervativna politička figura i aktivistkinja protiv feminističkog pokreta i jednakosti unutar sistema na relaciji muškarci-žene je daleko od zatucane upeglane domaćice kojoj je život blistav veš i deca koja su završila domaće zadatke. Pronicljiva, društvno sintetički analitična žena unutar patrijarhalnog sistema je zagovornik porodičnih vrednosti, uz neizbežno izvrtanje feminističkih ideja i ideja oslobodilačkog pokreta za jednakost. Njena vizija društva je da muškarcu ne treba dozvoliti da zameni ženu i da ženi nikako ne treba oduzeti privilegiju, ponavljam privilegiju, da bude zaštićena unutar bračne zajednice, tj. da kuva, pere, vodi računa o domaćinstvu, da je obezbeđena finansijski od strane muškarca, naravno, i da je sve van tih okvira ženu definiše kao gubitnicu jer je porodica stub društva.

Foto: FX Production

Ironično u sceni koja otvara “Mrs America”, gospođica Šlafli je u bikiniju objektivizovana od strane muškaraca koji balave zbog dugih nogu jer ima privilegiju da postane domaćica – odnosno saučesnik i dobrotvorni rob patrijarhata. Ako niste uspeli da se udate i rodite decu – Šlafli je žao, ali niste njena fokus grupa.

Antiteza Filis Šlafli je oslobodilački pokret u Vašingtonu za jednaka prava koji zastupa plejada feminstkinja, radikalnih i manje radikalnih, kao i boraca za jednakost, pravo na abortus, pravo na rad, samostalan život i identitet. Liberalni pokret koji prevazilazi granice rase, pola, roda i socijalnog statusa je daleko od savršene utopijske ideje o jednakosti. Progonjen političkim saradnicima, mutnim igrarijama i sukobima o poimanju jednakih prava podjednako ima dobrih ideja, ali i ozbiljnih problema kao i zastupanja Filis Šlafli.

“Mrs America” ne zahteva čas istorije ili kopanje po internetu da bi koncept serije bio jasan. Naprotiv, vrlo će jasno i glasno objasniti ko su likovi, šta rade, kako su postali šta su postali, kuda idu i šta žele.

Između istorijskog osvrta, fantastičnih dramskih elemenata i zdrave doze komedije koja ne narušava ili banalizuje koncept otkriva kako funkcioniše mozak konzervativca poput Šlafli i koje životne okolnosti su je dovele do ideja i stava koje zauzima, ali i njenih protivnika i protivnica. Serija na ovim mestima zakuaca eksere u zid, grabi publiku bez namere da ih pušta do samog kraja mini-serije. Što više likove sa čijim političkim i životnim stavovima se slažemo ili ne slažemo upoznamo to je veća investiranost u gledanje.

Foto: FX Production

Pored epske borbe koja se događa između zaraćenih strana “Mrs America” pruža božanstvenu režiju i vizuelni pečat epizodama koje su prošarane, nazvaću to, “efektom šuma” koji ostavlja utisak kao da je sve snimljeno sedamdesetih godina. Kad scenario, rediteljska ideja, dijalozi i priča vas obuzmu glumačka ekipa Kejt Blančet, Sara Polson, Uzo Aduba, Rouz Bajrn, Elizabet Banks, Džon Slateri, Margo Matindejl i Trejsi Ulman patosiraće glumom koja zaslužuje da svako od njih dobije po tri Zlatna globusa i dva Oskara.

U jednoj sceni Filis Šlafli kaže da ne želi svet u kojem će da zavlada feministički totalitarni košmar, protivnica Glorija Stejnem odgovara da ljudi imaju na kontrolu nad svojim telom i životom, a serija neutralno bez namere da stane na bilo čiju stranu klima glavom i sluša ljude koji žele svet u kojem su svi srećni, ali nejednaki.

Serija Mrs America
Ocena
5
  • Režija
  • Scenario
  • Gluma
  • Atmosfera

Presuda

Mini serija “Mrs America” je baš ona koja se čekala od početka godine. Ozbiljna, a opet zabavna, društveno odgovorna, bez namere da udavi ali sa idejom da pokrene dijalog i da natera ljude da malo razmisle o sebi i sopstvenom životu. 

volim

  • važna tema koja je urađena na pitak način
  • gluma
  • scenario
  • pastelni retro stil
  • balans drame, istorije i komedije

Ne volim

Najčitanije

Pročitaj još