Serija “Hellbound”: Nemam dovoljno reči da opišem koliko je dobra

Narod obožava žrtve. Hodajući podsetnici lične i sveopšte okrutnosti. Narod obožava žrtvovanje. Statični i groteskni simbol progona neželjnog, odbačenog i na kraju krajeva sopstvenog straha. Straha da smo isti ili slični onom čiji se život gasi na lomači. Ako ga uklonimo, sve će biti lakše jer neće biti iskušenja, živog primera koji će nam iz dana u dan kljucati u glavu opsesivnim mislima – ne razlikuješ se mnogo od njega / nje, a to ne smeš da budeš. Moralna panika i masovna histerija u “Hellbound” reditelja Jeona Sanga-hoa (Train To Busan) može da deluje naučno-fantastičnim godinama daleko, pa čak i nemoguće, ali kakve li božanstvene ironije, istorijski se odigrala već nekoliko puta.

Južnokorejski Seul postao je epicentar religijskog pokreta “Nova istina” koja je promenila moralni i društveni kurs savremenog sveta. Nisu bili dovoljni samo Mesija i mudre reči predskazanja da božija nemilost čeka da obruši svoj bes na grešnike, bio je potreban dokaz. A, za skeptični narod tri monstruozna stvorenja koja cepaju telo i dušu grešnika kojem je anđeo najavio dan i vreme prokletstva, bio je veličanstveni žrtveni spektakl, vredan da ničice padnu i poklone se čoveku koji će ih voditi u moralniju i dostojanstveniju budućnost. U suprotnom, zajedno sa silama mraka imaju kupljenu kartu u jednom smeru – poslednje stajalište “pakao”.

Skeptični detektiv i ugledna advokatica debelo su zagrizli da dokažu da je sve samo “masovna histerija” kada im se obratila prestravljena samohrana majka dvoje dece. Proglašena je za grešnicu, iako ne zna šta je zgrešila. Grešna ili bezgrešna nema još mnogo vremena jer poseta tri grozomorne senke se bliži. Verski fanatici predvođeni Jeong Jin-soo koji godinama propoveda da će moralno posrnuli osetiti božiji bes na svojoj koži i racionalna skupina uz novčanu nadoknadu ogranizuju televizijsko emitovanje žrtvovanje žene. Neljudski čin i javno poniženje biće dokaz ili demant ideje “Nove istine”.

Foto: Netflix

“Hellbound” zasnovan na jedanaestominutnom animiranom južnokorejskom filmu “Hell” je blender u kojem su dva važna sastojka. Debata o ideju slobodne volje, odnosno da li uopšte postoji slobodna volja i agresivni horor faktor koji je reditelj Sang-ho prezentovao u fantastičnim akcionim i visoko-budžetnim CGI scenama.

Koncept “Hellbound” ispod površine narativa o strahu od božije kazne, moralnom kompasu, ispravnosti življenja, ideje crpi iz prošlosti. Epohu od 15. do 18. veka obeležio je progon veštica i čarobnjaka u Evropi i Svernoj Americi. Žrtvovanje i žigosanje ljudi dovelo je da javnih pogubljenja. Da bi se “naučilo na tuđem primeru” ubijeno je preko 50.000 ljudi, uglavnom žena. Dolazak racionalizma i prosvetiteljstva je promenio koncept društva i ideje veštičarenja. Mada, “Hellbound” mnogo je bliži inkviziciji, ustanovi u službi Rimokatoličke crkve koja je imala svoju vrstu “lova na veštice” – lov na heretike. Serija Sang-hoa na vrlo sličan način rezonuje i predstavlja situaciju u Seulu, samo što umesto ljudi, “viša sila” obavlja prljavi posao.

Foto: Netflix

Iznenađujuće kratka (šest epizoda), ali efektna sezona podeljena u dva segmenta sa fokusom na različite likove, nudi dovoljan broj iznenađenja, studiju ličnosti i maestralno finale koje je vrhunski mamac za drugu sezonu.

“Hellbound” je daleko od apokaliptičnog horora jer je mnogo bliži ideji manipulacije i upravljanja masom. Natprirodni element priče je pikantni začin u čorbi koji će ovo južnokorejsko čudo držati u životu barem još dve sezone. Neočekivani obrt u finalu je žrtva koja se mora podneti – čekanje na drugu sezonu.

Serija "Hellbound"
Ocena
4.6
  • Režija
  • Scenario
  • Gluma
  • Atmosfera

Gde gledati?

Netflix

Najčitanije

Pročitaj još